Stan u Baru možete kupiti i bez računa u crnogorskoj banci — novac ide direktno prenosom sa vašeg računa kod kuće, a prodavac, ako je to investitor poput Zen Gardensa, prima ga na svoj lokalni račun. Ali onda počinje obična svakodnevica: porez na imovinu, komunalije, osiguranje automobila, o čemu smo već pisali u tekstu o automobilu i vozačkoj dozvoli u Crnoj Gori — i tu bez lokalnog računa već postaje nezgodno. Pitanje „da li je račun potreban“ zapravo se sastoji od dva različita pitanja: da li je obavezan po zakonu (nije) i da li je udobno živjeti bez njega (takođe nije). Razdvajamo šta je potvrđeno zvaničnim izvorima i sajtovima samih banaka, a šta su samo obećanja agencija za preseljenje koja nismo mogli provjeriti.
Račun u crnogorskoj banci nije obavezan za kupovinu nekretnine — plaćanje je moguće prenosom iz inostranstva, i po našem iskustvu prodaje u Zen Gardensu to je dovoljno, ako račun ima bar jedna strana u poslu. Ali od 12. maja 2026. godine izmjene i dopune zakona o sprečavanju pranja novca zabranile su gotovinska plaćanja od 10.000 € i više za poslove s nekretninama, uključujući i dijeljenje iznosa na više manjih uplata — to u svakom slučaju gura ka bezgotovinskom plaćanju preko banke. Račun nerezidentu otvara nekoliko banaka na osnovu samo pasoša — Prva Banka i Adriatic Bank to potvrđuju na svojim zvaničnim stranicama¹ ² — ali ne sve: Lovćen Banka u spisku dokumenata za nerezidenta izričito navodi boravišnu ili radnu dozvolu, što znači da kod njih sam pasoš nije dovoljan⁴. Cijena otvaranja i vođenja računa kod različitih banaka razlikuje se i po nekoliko puta — od besplatnog otvaranja do 75 € plus 2,99 €/mjesečno kod Prva Banke¹, i nismo pronašli jedinstven cjenovnik koji bi se mogao nazvati tržišnim standardom. Posebno izdvajamo direktan platni kanal između Srbije i Crne Gore, koji funkcioniše od decembra 2023. godine¹² ¹³ — o njemu detaljnije dalje u tekstu, i to je, čini se, najkonkretnija činjenica baš za srpsku publiku. A obećanja pojedinih agencija o "olakšicama za državljane Srbije bez bankarskih provizija" nismo mogli nezavisno potvrditi¹⁵ — koristimo ih uz oprez, detalji u posebnom dijelu.
Formalno — ne. O tome smo već pisali u tekstu o deviznoj kontroli i legalnoj isplati stana: pravno, račun u crnogorskoj banci nije obavezan ni za kupca ni za prodavca — plaćanje se može izvršiti SWIFT prenosom iz strane banke direktno na račun prodavca. Zen Gardens kao investitor već ima račun u crnogorskoj banci, pa naši kupci ne moraju otvarati sopstveni račun samo radi ove transakcije.
Ali od 12. maja 2026. godine na snagu su stupile izmjene i dopune Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, koje zabranjuju gotovinska plaćanja od 10.000 € i više za poslove s nekretninama — pri čemu se zabrana odnosi i na dijeljenje iznosa na više uplata ispod tog praga, ako je suštinski riječ o jednom poslu. Ovu činjenicu smo već zabilježili u tekstu o deviznoj kontroli, ovdje samo podsjećamo: ako i dalje razmišljate da dio iznosa donesete u gotovini, od maja 2026. godine za poslove s nekretninama to više nije opcija — samo bankovni prenos, što znači da račun (vaš ili prodavčev) tako ili onako ulazi u šemu plaćanja.
Posebno je pitanje život poslije kupovine. Tu se račun brzo pretvara iz "nije obavezan" u "znatno udobniji". Komunalni računi, porez na imovinu, plaćanje obaveznog osiguranja i tehničkog pregleda pri registraciji automobila (o tome — u tekstu o automobilu i vozačkoj dozvoli), pretplate i servisi koji traže lokalnu karticu — sve se to može plaćati prenosima iz inostranstva, ali u praksi je to ili skuplje zbog provizije, ili jednostavno sporije. Račun s lokalnom debitnom karticom i internet bankarstvom rješava te sitnije uplate bez preračunavanja valute svaki put.
Spisak banaka koje na svojim sajtovima izričito navode da rade s nerezidentima – fizičkim licima nije dug, ali postoji. Prva Banka Crne Gore na zvaničnoj stranici o deviznim računima opisuje otvaranje računa nerezidentu na osnovu jednog dokumenta — lične karte ili pasoša — u bilo kojoj filijali banke¹. Adriatic Bank na svojoj stranici o računima za fizička lica izričito piše da pruža usluge "rezidentnih i nerezidentnih fizičkih lica", i za otvaranje računa dovoljna je lična karta ili pasoš². Lovćen Banka takođe otvara račune nerezidentima, ali uz važnu napomenu — o njoj posebno niže u tekstu. Prema neformalnom, ali detaljnom pregledu banaka za strance u Crnoj Gori, osim navedenih, nerezidente takođe uslužuju Hipotekarna banka, Erste Bank (sa navodno najnižom provizijom na tržištu — oko 0,99 €/mjesečno — i mogućnošću udaljenog otvaranja računa onlajn), Universal Capital Bank i CKB, kod koje se prema tom pregledu otvaranje računa navodi kao besplatno³. Nijedan broj iz tog pregleda nismo mogli nezavisno potvrditi na zvaničnim stranicama banaka — konkretno za Erste i CKB nismo pronašli direktne zvanične stranice s cijenama — pa ih navodimo kao orijentir za poređenje, a ne kao garantovanu tarifu.
Ovdje vrijedi unijeti jasnoću u pitanje koje se u različitim izvorima opisuje potpuno suprotno. Dio izvora tvrdi da je nerezidentu za račun dovoljan samo pasoš; drugi dio — da je prvo potrebna boravišna dozvola. Provjera na zvaničnim stranicama samih banaka pokazuje: istina nije univerzalna, ona je kod svake banke drugačija.
Prva Banka i Adriatic Bank na svojim zvaničnim stranicama govore upravo o pasošu kao dovoljnom dokumentu, bez pominjanja boravišne dozvole¹ ². Lovćen Banka, međutim, u spisku dokumenata za otvaranje transakcionog računa nerezidenta izričito navodi "boravišnu ili radnu dozvolu (za nerezidente)" kao poseban obavezan stavku uz ličnu ispravu⁴ — što znači da kod te konkretne banke sam pasoš nije dovoljan. To objašnjava zašto različiti blogovi i agencije za preseljenje daju međusobno isključive savjete: najvjerovatnije svaki opisuje iskustvo s konkretnom bankom, a ne opšte pravilo za sve banke odjednom. Praktičan zaključak je jednostavan: prije nego što odete u filijalu, provjerite uslove baš kod banke koju ste izabrali — jedinstveno pravilo za cio bankarski sistem Crne Gore nismo pronašli.
Tačne cifre uspjeli smo pronaći samo kod jedne banke — Prva Banka Crne Gore objavljuje cjenovnik direktno na sajtu: 75 € za otvaranje prvog računa, 75 € za svaki dodatni račun istog nerezidenta, i 2,99 € mjesečno za vođenje računa; pri tome su potvrde o stanju u bilo kojoj filijali, internet bankarstvo i mobilno bankarstvo besplatni, a moguće je izdati i punomoćje za upravljanje računom za drugo lice¹. To je jedina cifra koju možemo nazvati zvanično potvrđenom izvorom same banke.
Prema neformalnom pregledu pomenutom ranije, kod Erste Bank vođenje računa je jeftinije — oko 0,99 €/mjesečno, a kod CKB je otvaranje računa u principu besplatno³. Razlika od nekoliko puta navodi na to da su provizije nešto što vrijedi direktno uporediti prije izbora banke, a ne osloniti se na jedan prosječan orijentir iz bloga. Posebno, prema opštoj praksi za strance — prema nekoliko izvora koji opisuju opšti proces — otvaranje računa kod većine banaka košta od 0 do 5 €, a vođenje — oko 1 € mjesečno⁵, ali te cifre nisu vezane za konkretnu banku i ne poklapaju se tačno s podacima Prva Banke, pa ih navodimo odvojeno, kao još jedan raspon, a ne kao preciziranje prvog.
Osim pasoša (i, kod dijela banaka, boravišne dozvole — vidi gore), u opštim pregledima procesa najčešće se ponavljaju: potvrda adrese prebivališta, ponekad — potvrda izvora prihoda ili legalnosti sredstava, izvod s prethodnog računa za posljednjih 6–12 mjeseci, popunjen upitnik banke⁵ ⁶. Nijedan od izvora ne daje jedinstven spisak obavezan za sve banke — set dokumenata kod konkretne filijale može se razlikovati od opšteg opisa, a to je isti princip koji smo već pomenuli u tekstu o provjeri pravne čistoće nekretnine: prije nego što se oslonite na opšti spisak iz bloga, vrijedi provjeriti direktno kod onoga ko će obrađivati baš vaša dokumenta. Što se tiče rokova obrade — od nekoliko dana do otprilike dvije sedmice prema različitim izvorima⁶, tačne jedinstvene cifre nema.
Posebno pitanje koje se često pobrka: da li je potreban crnogorski poreski broj (PIB) da bi se otvorio lični račun. Prema dokumentima koje smo uspjeli pronaći — na primjer, formular za nerezidenta za otvaranje računa kod Addiko Bank — PIB se pojavljuje u dijelu za pravna lica (tamo se izričito traži "naziv pravnog lica" i "registarski broj pravnog lica"), a ne fizička⁷. Ni na jednoj od zvaničnih stranica banaka za fizička lica-nerezidente koje smo provjerili ne pominje se zahtjev za PIB. To se poklapa s onim što već znamo iz iskustva prodaje u Zen Gardensu: lokalni poreski broj postaje aktuelan ne pri otvaranju računa, nego kasnije — pri upisu svojine i plaćanju poreza na imovinu poslije kupovine, dakle poslije posla, a ne prije njega.
Ovdje se, čini se, krije razrješenje još jednog neslaganja u izvorima — onog istog gdje pojedini blogovi pišu "od januara 2023. banke otvaraju lični račun samo rezidentima", dok to zvanične stranice banaka koje rade s nerezidentima direktno demantuju. Centralna banka Crne Gore ima poseban, zvanično regulisan proizvod — "račun za plaćanje sa osnovnim uslugama" (osnovni platni račun), dostupan "svakom potrošaču koji zakonito boravi u Crnoj Gori", uključujući lica bez stalne adrese i tražioce azila; za ugrožene kategorije (korisnike minimalnog dohotka, materijalnog obezbjeđenja, ličnog invaliditeta) usluga po ovom proizvodu je besplatna po zakonu o uporedivosti naknada⁸ ⁹. To je, po našem tumačenju, drugačiji proizvod od "nerezidentnog računa" koji posebno nude Prva Banka, Adriatic Bank i druge — samo se oba nazivaju "otvoriti račun u banci", pa blogovi, izgleda, ponekad mešaju ova dva različita proizvoda. Da stopostotno potvrdimo ovu hipotezu zvaničnim objašnjenjem u kojem bi eksplicitno pisalo "ovo su različiti proizvodi", nismo uspjeli — riječ je o našoj logičkoj rekonstrukciji na osnovu dvije nezavisno opisane šeme, a ne o direktnom citatu regulatora.
Uzgred, prema podacima jedne posebne analize istog osnovnog računa, od preko 50.000 ljudi koji formalno imaju pravo na besplatnu uslugu po ovoj olakšici, stvaran račun otvorilo je samo 1.562 osobe⁹ — dakle čak i tamo gdje zakon izričito garantuje besplatnost, tražnja znatno zaostaje za pravom na olakšicu. Moguće je da je razlog jednostavno niska informisanost, kako piše izvor, a ne stvarne prepreke.
Posebno vrijedi znati: depoziti u crnogorskim bankama osigurani su kod državnog Fonda za zaštitu depozita u iznosu do 50.000 € po jednom deponentu u jednoj banci — to potvrđuju i zvanični tekst Zakona o zaštiti depozita, objavljen na portalu Centralne banke, i nezavisna objava televizije RTCG¹⁰ ¹¹. Za račun na kojem ne držite cio iznos za kupovinu nekretnine odjednom, nego tekući ostatak za komunalije i svakodnevne troškove, ovaj iznos zaštite obično s velikom rezervom pokriva balans.
Evo činjenice koja se, čini se, najkonkretnije tiče baš srpske publike — i koju smo uspjeli provjeriti prema zvaničnim izvorima obje strane. Od 11. decembra 2023. godine Narodna banka Srbije (NBS) je zajedno s Centralnom bankom Crne Gore pokrenula sistem direktnog kliringa plaćanja u eurima između Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine — bez banaka posrednika iz trećih zemalja¹² ¹³. Prema izjavi guvernerke NBS Jorgovanke Tabaković, prenosi kroz ovaj kanal se izvršavaju istog dana, ako je nalog podnesen do 14 časova, i to pod "znatno povoljnijim uslovima" nego kroz ranije rute s posrednicima¹³.
Praktičan obim je, međutim, skroman. Prema podacima Centralne banke Crne Gore, iznesenim u tekstu portala Bankar.me iz aprila 2025. godine, na crnogorskoj strani je na sistem priključena samo jedna banka — Universal Capital Bank (Podgorica), a predstavnik regulatora je efekat kanala otvoreno okarakterisao kao "za sada vrlo ograničen"¹⁴. U periodu od decembra 2023. do kraja februara 2025. godine kroz kanal je prošlo oko 45,4 miliona € prometa između Srbije i Crne Gore (1.399 odlaznih transakcija u vrijednosti 35,5 miliona € i 141 dolazna u vrijednosti 9,9 miliona €)¹⁴. Drugim riječima, kanal realno funkcioniše i objektivno je brži i jeftiniji od starih ruta, ali njegove direktne prednosti za sada možete iskoristiti samo preko Universal Capital Bank — ako vaša banka nije baš ona, uštedu na brzini i proviziji koju donosi ovaj konkretan sporazum najvjerovatnije nećete dobiti.
Posebno želimo upozoriti na tvrdnju na koju smo naišli kod jedne agencije za podršku pri poslovima s nekretninama u Crnoj Gori: na njenoj stranici piše da "za državljane Srbije od 2024. godine nema bankarske provizije" pri otvaranju nerezidentnog računa¹⁵. Pokušali smo pronaći potvrdu za ovo u zvaničnim izvorima — na stranicama banaka, kod regulatora, u vijestima o međudržavnim sporazumima — i nismo je pronašli. Sama agencija pritom prodaje plaćenu uslugu podrške pri otvaranju računa za 1.490 € i ne poziva se ni na jedan zakon ili sporazum kao potvrdu svoje tvrdnje o olakšici za građane Srbije.
Ne tvrdimo da je ova izjava lažna — moguće je da se zasniva na stvarnom iskustvu konkretnih klijenata agencije s konkretnom bankom. Ali po standardu ovog teksta — objavljivati samo ono što je nezavisno potvrđeno — ne možemo ovo uvrstiti kao činjenicu. Ako ste državljanin Srbije i neko vam negdje obećava posebnu olakšicu na bankarske provizije, naš savjet je — tražite od sagovornika tačnu referencu na zakon, sporazum ili zvaničnu stranicu banke, a ne da to prihvatite na riječ.
Iz svega gore navedenog proizlaze tri praktične zamke. Prva — smatrati račun obaveznim uslovom za kupovinu stana: to nije tačno, o čemu smo već pisali u tekstu o deviznoj kontroli, ali poslije maja 2026. godine gotovina je u svakom slučaju van igre za poslove s nekretninama, tako da je bankovni prenos praktično uvijek dio šeme.
Druga — smatrati da, kad jedna banka traži samo pasoš, tako rade sve. Bolje je odmah provjeriti uslove kod konkretne banke — Lovćen Banka, na primjer, posebno zahtijeva boravišnu ili radnu dozvolu, dok se Prva Banka i Adriatic Bank ograničavaju na pasoš.
Treća — mešati "nerezidentni račun" (ono što je zaista potrebno većini onih koji se sele) i "osnovni platni račun" s besplatnom uslugom za ugrožene kategorije, koji je namijenjen ljudima koji već zakonito žive u zemlji, a ne strancima koji se tek spremaju da se presele.
Ako sumiramo redoslijedom postupaka: prvo provjerite da li vam je račun uopšte potreban za vaš konkretan posao — ako plaćanje ide prenosom, a prodavac (kao Zen Gardens) već ima lokalni račun, poseban račun kupca za samu kupovinu nije obavezan. Zatim, ako planirate da se preselite na stalno, izaberite banku na osnovu dva parametra — koja dokumenta zaista traži od nerezidenta (pasoš ili i boravišnu dozvolu) i kolika joj je provizija — i to provjerite direktno na sajtu banke ili telefonom, a ne prema prepričavanju u nekom blogu. Nakon otvaranja računa koristite ga za komunalije (ko za njih odgovara u zgradi, pisali smo u tekstu o upravniku zgrade), porez na imovinu i osiguranje automobila — baš tu se razlika u odnosu na prenose iz inostranstva najbrže osjeti. I imajte na umu depozit — do 50.000 € po banci je osigurano od strane države, što je dovoljno za tekući ostatak u gotovo svakoj situaciji.
Isti princip — provjeravati konkretne uslove za svoj slučaj, a ne oslanjati se na prosječne cifre iz blogova — već smo primijenili u tekstovima o stambenom kreditu za strance, boravku preko nekretnine i koliko košta život u Crnoj Gori. Ako već razmatrate ovaj projekat, parametre i karticu za pitanja možete pogledati na stranici projekta.