Porez na promet nepokretnosti u Crnoj Gori 2026: stope, osnovica i PDV na novogradnju

Na sekundarnom tržištu kupac plaća porez na promet nepokretnosti. Uređen je zakonom iz 2013. godine (Sl. list CG 36/2013) sa izmjenama iz 2023. i 2026. godine. Najvažnije što treba znati:

• Stopa je progresivna od 1. januara 2024: do 150.000 eura porez iznosi 3%, na iznos od 150.000 do 500.000 eura 5%, a preko 500.000 eura 6%. Svaka stopa primjenjuje se samo na svoj dio vrijednosti, a ne na cijelu cijenu.
• Poreska osnovica je tržišna vrijednost nepokretnosti u trenutku sticanja. Ako je cijena u ugovoru niža od tržišne, poreski organ sam procjenjuje nepokretnost.
• Poreski obveznik je kupac (sticalac). Za strance važe iste stope i isti postupak kao za crnogorske državljane.
• Poreska obaveza nastaje danom zaključenja ugovora. Po zakonu kupac sam obračunava porez u poreskoj prijavi, podnosi je u roku od 15 dana i porez plaća istovremeno sa podnošenjem prijave.
• Od 2024. porez ne administrira državna poreska služba, već poreski organ lokalne samouprave, odnosno opštine na čijoj se teritoriji nepokretnost nalazi. 80% prihoda ide u budžet te opštine, a 20% u Egalizacioni fond.
• Prva prodaja novogradnje od strane prodavca koji je obveznik PDV-a (po pravilu je to investitor) oporezuje se PDV-om po stopi od 21%, a porez na promet se u tom slučaju ne plaća. Od 1. aprila 2026. isto pravilo važi za građevinsko zemljište čija prodaja podliježe PDV-u.

U nastavku detaljno obrađujemo svaku stavku, sa obračunima i pozivanjem na članove zakona.

Novi tekst člana 11 zakona uveden je izmjenama objavljenim u Sl. listu CG br. 28/2023 od 10. marta 2023. Izmjene su stupile na snagu 1. januara 2024. Skala je stepenasta: svaka sljedeća stopa primjenjuje se samo na dio vrijednosti iznad praga, a iznos za prethodne razrede je fiksan.

Fiksni iznosi u skali međusobno su usklađeni: 4.500 eura je 3% od 150.000, a 22.000 eura je 4.500 plus 5% od 350.000 (razlika između 500.000 i 150.000). Zato porez na granicama razreda ne skače: porez na stan od 150.001 euro samo je 5 centi veći nego na stan od 150.000 eura.

Pet tipičnih slučajeva izračunali smo programom i rezultat uporedili sa „starih“ 3%:

Kako smo dobili brojeve. Za 250.000 eura: 4.500 + 5% × (250.000 − 150.000) = 4.500 + 5.000 = 9.500 eura. Za 800.000 eura: 22.000 + 6% × (800.000 − 500.000) = 22.000 + 18.000 = 40.000 eura. Efektivna stopa, odnosno porez podijeljen vrijednošću, raste postepeno i čak i kod skupih nepokretnosti ostaje ispod 6%.

Praktičan zaključak: za garsonjeru ili manji stan do 150.000 eura ništa se nije promijenilo. Za porodični stan od 250.000 eura budžet za porez porastao je za 2.000 eura, a za vilu od 800.000 eura za 16.000 eura u odnosu na ono što obećavaju zastarjeli tekstovi i kalkulatori.

Prelazno pravilo: ako je kupac podnio poresku prijavu prije stupanja izmjena na snagu, porez se obračunava po ranijoj stopi od 3% (novi član 26b, dodat istom izmjenom 28/2023). Za kupoprodaje u 2026. to više nije aktuelno, ali objašnjava zašto se u dokumentima iz 2023. pojavljuje ravna stopa.

Od kraja 2022. godine zakon o porezu na promet nepokretnosti mijenjan je četiri puta. U nastavku hronološki navodimo sve izmjene koje smo pronašli u zvaničnom registru „Službenog lista“:

• Sl. list CG 3/2023 (usvojen 29. decembra 2022, objavljen 10. januara 2023, na snazi od 1. januara 2024). Porez je prenesen na opštine. Procjenu tržišne vrijednosti sada vrši poreski organ lokalne samouprave, koji se u zakonu naziva „nadležni poreski organ“. Prihodi se raspoređuju u odnosu 80% budžetu opštine i 20% Egalizacionom fondu.
• Sl. list CG 28/2023 (usvojen 28. februara 2023, objavljen 10. marta 2023, na snazi od 1. januara 2024). Umjesto ravnih 3% uvedena je progresivna skala opisana gore.
• Sl. list CG 33/2026 (usvojen 27. februara 2026, objavljen 10. marta 2026, primjenjuje se od 1. aprila 2026). U članu 6, uz novoizgrađene objekte na koje se plaća PDV, dodato je građevinsko zemljište. Njegova kupovina koja podliježe PDV-u više ne podliježe porezu na promet. Izmjena je usklađena sa izmjenama zakona o PDV-u, o kojima pišemo niže.
• Sl. list CG 132/2026 (usvojen 4. septembra 2026, objavljen 9. septembra, na snazi od 10. septembra 2026). Izmjenom je u definiciju domaćinstva za oslobođenje pri kupovini prvog stana dodat životni partner istog pola, kao i njegova djeca i roditelji, a oslobođenja pri nasljeđivanju, poklonu i diobi imovine proširena su na životne partnere istog pola.

Stope se nakon 2024. nisu mijenjale: ni izmjena 33/2026, ni izmjena 132/2026 ne diraju član 11. Posebnu stopu za nerezidente ili strance zakon nije uveo ni u jednoj od pronađenih verzija. Novi zakon o porezu na promet koji bi zamijenio zakon iz 2013. nismo pronašli, kao ni objavljene nacrte koji bi mijenjali skalu.

Radi predstave o razmjerama navodimo primjer opštine Bar, u kojoj se nalazi naš kompleks. Prema preliminarnom izvještaju o prihodima budžeta za 2025. godinu, porez na promet nepokretnosti donio je opštini 2.948.055,50 eura uz plan od 2.500.000 eura (117,9% plana). Pošto po zakonu opštini pripada 80% poreza, to je njen udio, a ne cio iznos naplaćen u Baru.

Član 9 zakona kao osnovicu određuje tržišnu vrijednost nepokretnosti u trenutku sticanja. Kod sticanja uz naknadu osnovica je sve što je kupac dao prodavcu: novac, stvari, usluge, preuzeti dugovi prodavca. Kod razmjene svaka strana plaća porez na tržišnu vrijednost onoga što je dobila. Kod kupovine suvlasničkog udjela osnovica se računa posebno za svaki udio.

Ključna odredba je član 10. Ako je cijena u ugovoru niža od tržišne ili uopšte nije navedena, tržišnu vrijednost utvrđuje poreski organ opštine. Procjenu vrši ovlašćeni službenik: on nepokretnost upoređuje sa sličnim nepokretnostima prodatim u istom području i otprilike u isto vrijeme. Ako uporedivih podataka nema, poreski organ angažuje licenciranog procjenitelja. Kod prodaje putem javnog nadmetanja i u stečajnom postupku osnovicom se smatraju sva plaćanja kupca za nepokretnost.

Odatle proizlaze tri praktične posljedice:

• Navođenje niže cijene u ugovoru radi uštede na porezu neće uspjeti: ako cijena odstupa od tržišne, porez će se obračunati od procjene, a ne od ugovora.
• Ako ste zakonito kupili ispod tržišne cijene, na primjer od poznanika ili u hitnoj prodaji, porez i dalje može biti obračunat od procjene koja je viša od vaše cijene.
• Ako je ugovorena cijena viša od procjene, zakon izričito ne kaže da će se porez preračunati naniže: član 16 propisuje da se porez u prijavi obračunava od cijene iz isprave o sticanju, a član 10 dozvoljava procjenu samo kada je cijena niža od tržišne ili nije navedena.

Šta učiniti ako je procjena viša od cijene. Poreski organ sačinjava obračun prema pravilima zakona kojim se uređuje poreski postupak (na njega upućuje član 17 zakona o porezu na promet nepokretnosti). Poseban postupak žalbe na procjenu sam zakon o porezu na promet ne predviđa: za sva ostala pitanja član 20 upućuje na isti zakon o poreskom postupku. Rokove i instance za žalbu kod poreza koji administrira opština nismo provjerili u dostupnim izvorima. Zato je korisno da prije potpisivanja ugovora od notara ili lokalnog pravnika saznate kako poreski organ vaše opštine procjenjuje slične nepokretnosti. Tako se iznenađenja otkriju unaprijed, a ne nakon kupoprodaje.

Posebno o procjeni za boravak: od 17. januara 2026. (izmjene Zakona o strancima, Sl. list CG 3/2026) prag od 150.000 eura za privremeni boravak po osnovu nepokretnosti računa se prema poreskoj osnovici navedenoj u rješenju o porezu na promet nepokretnosti, a ne prema cijeni iz ugovora. Kako se vrijednost dokazuje pri kupovini novogradnje sa PDV-om, kada se porez na promet ne obračunava, zakon izričito ne opisuje: to provjerite kod notara ili pravnika prije potpisivanja ugovora. Detaljno o boravku pisali smo u tekstu boravak u Crnoj Gori preko nekretnine.

Prema članu 7 porez plaća sticalac nepokretnosti. Kod razmjene obveznik je svaka strana, a kod kupovine suvlasničkih udjela svaki kupac plaća na svoj udio. Član 8 uređuje posebne slučajeve: kod nasljeđivanja plaća nasljednik, kod poklona i drugih sticanja bez naknade poklonoprimac, odnosno lice koje stiče nepokretnost, a kod ugovora o doživotnom izdržavanju davalac izdržavanja koji stiče nepokretnost.

Solidarnu odgovornost prodavca za porez koji kupac nije platio zakon o porezu na promet ne predviđa: takvu odredbu nismo pronašli ni u tekstu zakona ni u izmjenama. Da li postoje drugi osnovi za solidarnu odgovornost po opštim poreskim pravilima, nismo provjeravali.

Može li se dogovoriti da porez plati prodavac? Strane mogu da se dogovore ko će stvarno snositi taj trošak: na primjer, prodavac će sniziti cijenu ili nadoknaditi porez. Ali prema poreskom organu obaveza ostaje na kupcu. Rečenica „porez uključen u cijenu“ u oglasu znači dogovor o nadoknadi, a ne prenos poreske obaveze. Ako takav dogovor postoji, vrijedi ga izričito unijeti u ugovor.

Stranci i nerezidenti. Član 3 propisuje jednak tretman domaćih i stranih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno. Viših stopa za strance, nerezidente ili kupce drugog stana zakon ne poznaje. Razlika postoji kod olakšica: oslobođenje za prvi stan dostupno je samo punoljetnim crnogorskim državljanima sa prebivalištem u Crnoj Gori (više u odjeljku o oslobođenjima). Stranac koji je kupio prvi stan u Crnoj Gori plaća porez u punom iznosu.

Koja dokumenta o nepokretnosti i prodavcu provjeriti prije kapare, objasnili smo u tekstu kako provjeriti nekretninu u Crnoj Gori.

Ovdje se zakon razilazi sa onim što često pišu vodiči za kupce: „porez se obračunava nakon upisa u Katastar, obavještenje stiže za nekoliko mjeseci“. Prema tekstu zakona postupak je drugačiji.

• Kada nastaje obaveza. Danom zaključenja ugovora ili drugog pravnog posla kojim se stiče nepokretnost (član 15). Ako je predmet ugovora buduća nepokretnost (na primjer stan u zgradi u izgradnji, kada se na kupoprodaju ne plaća PDV, već porez na promet), danom predaje ili stupanja u posjed. Na osnovu odluke suda ili organa, danom pravosnažnosti odluke.
• Prijava i plaćanje. Kupac sam obračunava porez u poreskoj prijavi (obrazac PR-OPPN) i podnosi je nadležnom poreskom organu u roku od 15 dana od nastanka obaveze. Uz prijavu se prilaže ugovor, a porez se plaća istovremeno sa podnošenjem prijave (član 16). Obrazac prijave usklađen je sa novom skalom pravilnikom Ministarstva finansija iz 2023. godine (Sl. list CG 116/2023), koji se primjenjuje od 1. januara 2024.
• Uloga notara. Notar je dužan da poreskom organu dostavi otpravak ugovora u roku od 15 dana od dana njegove izrade, a sudovi i organi konačnu odluku u roku od 15 dana od isteka mjeseca u kojem je postala konačna (član 15). Ako isprava nije dostavljena ili je dostavljena sa zakašnjenjem, smatra se da je obaveza nastala u trenutku kada je poreski organ saznao za pravni posao.
• Ako prijava nije podnesena ili sadrži greške. Poreski organ sam sačinjava obračun i utvrđuje porez (član 17).
• Ako je ugovor raskinut. Ako je ugovor raskinut voljom ugovornih strana u roku od 90 dana od potpisivanja i prije upisa u Katastar, ili ga je sud raskinuo ili poništio, to je osnov za ponovno utvrđivanje poreske obaveze (član 19).

Kazne. Za fizičko lice koje ne obračuna porez, ne podnese prijavu u roku od 15 dana ili ne plati porez uz podnošenje prijave zakon propisuje novčanu kaznu od 100 do 1.000 eura (član 23). Za pravna lica kazna iznosi od 1.000 do 10.000 eura, za odgovorno lice u pravnom licu od 200 do 1.000 eura, a za preduzetnika od 800 do 6.000 eura (član 22). Ovi iznosi navedeni su u tekstu zakona iz 2013. godine; u izmjenama iz 2023–2026. promjene ovih članova nismo pronašli. Osim kazne, na porez plaćen sa zakašnjenjem obračunava se kamata po opštim poreskim pravilima, ali njenu stopu za porez koji administrira opština nismo potvrdili u izvornom propisu.

Sekundarni izvori opisuju i drugačiju praksu: poreski organ donosi rješenje, a porez treba platiti u roku od 15 dana od njegovog dostavljanja. To se može odnositi na slučajeve kada poreski organ sam procjenjuje nepokretnost. U zakonu je osnovni model drugačiji (samostalna prijava u roku od 15 dana) i na njega savjetujemo da se oslonite pri planiranju. Ako napuštate zemlju odmah nakon kupoprodaje, dogovorite sa notarom ili pravnikom ko će podnijeti prijavu i primati poštu poreskog organa.

Ovo je glavna razlika između novogradnje i sekundarnog tržišta. Član 6 zakona o porezu na promet nepokretnosti izričito propisuje da se sticanje novoizgrađenih građevinskih objekata na koje se plaća PDV ne smatra prometom koji se oporezuje. Od 1. aprila 2026. tome je dodato i građevinsko zemljište na koje se plaća PDV (izmjena 33/2026).

Šta kaže zakon o PDV-u. Važeći Zakon o porezu na dodatu vrijednost oslobađa od PDV-a promet nepokretnosti, osim prvog prenosa prava svojine ili prava raspolaganja na novoizgrađenom objektu (član 27 tačka 2). Od 1. aprila 2026. van oslobođenja je i građevinsko zemljište za koje je izdata građevinska dozvola (o tome niže). To znači da se prva prodaja stana u novoj zgradi, ako je prodavac obveznik PDV-a, oporezuje PDV-om, a sve naredne preprodaje tog stana oslobođene su PDV-a i podliježu porezu na promet.

Stopa. Opšta stopa PDV-a u Crnoj Gori je 21% (član 24 zakona o PDV-u). Snižene stope od 7% i 15% primjenjuju se na prehrambene proizvode, ljekove, knjige, smještaj u hotelima, ugostiteljske usluge i niz drugih stavki. Stambenih objekata nema na tim listama: ni u važećem zakonu (prema verziji na paragraf.me, ažuriranoj zaključno sa 31. martom 2021, i prema pregledu stopa za 2026. računovodstvene kuće Ekonomik), ni u novom zakonu o PDV-u iz 2026. (članovi 64 i 65). Ni nulte ni povlašćene stope za prvi stan u izvorima koje smo pronašli nema.

Kako PDV izgleda u cijeni. Investitor obračunava PDV u okviru cijene stana, a kupac ne vrši posebnu uplatu poreskom organu. Ako u ugovoru piše da cijena od 200.000 eura uključuje PDV, porez sadržan u cijeni iznosi 200.000 × 21 / 121 = 34.710,74 eura, a vrijednost bez PDV-a 165.289,26 eura. Kupac koji je fizičko lice taj PDV ne može da povrati: on je krajnji potrošač. Da biste izbjegli spor, provjerite da u ugovoru stoji „cijena sa uključenim PDV-om“, a ne cijena „plus PDV“.

Ukupni trošak za kupca novogradnje čine: cijena iz ugovora (već sa PDV-om) plus notar, upis u Katastar, po potrebi prevod i pravnik. Poreza na promet u ovoj šemi nema. Poređenja radi: za stan na sekundarnom tržištu tržišne vrijednosti 200.000 eura plaća se porez na promet od 7.000 eura povrh cijene (4.500 + 5% × 50.000).

Pravila za zemljište iz 2026. Izmjene zakona o PDV-u objavljene u Sl. listu CG br. 12/2026 od 6. februara 2026. od 1. aprila 2026. svrstavaju u promet koji podliježe PDV-u građevinsko zemljište za koje je izdata građevinska dozvola. Prema pregledu KPMG-a od 17. marta 2026, novo pravilo ne odnosi se na avanse plaćene prije 1. aprila 2026. Zemljište bez građevinske dozvole ostaje van PDV-a i podliježe porezu na promet. Za kupca stana to je posredno važno: investitori koji kupuju zemljište sada plaćaju PDV, a poslovni portal Investitor pisao je još u novembru 2025, prije usvajanja izmjena, da se to može odraziti na cijene stanova. Konkretne procjene ne navodimo jer ih statistika ne potvrđuje.

Novi zakon o PDV-u. Skupština je 9. jula 2026. usvojila novi Zakon o porezu na dodatu vrijednost (Sl. list CG 104/2026), koji će zamijeniti važeći zakon (Sl. list RCG 65/2001). Zakon je objavljen 17. jula, a na snagu je stupio 25. jula 2026, ali će se, kako je dnevnik „Dan“ objavio 9. jula 2026, primjenjivati od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji. Do tada važi dosadašnji zakon. U tekstu novog zakona zadržana je ista logika: promet nepokretnosti oslobođen je PDV-a, osim prvog prenosa novoizgrađenog objekta i prodaje građevinskog zemljišta (član 68 stav 1 tač. 3 i 4). Opšta stopa ostaje 21%.

Kada stan u novoj zgradi više nije prva prodaja. Ako je stan u novoj zgradi neko već kupio od investitora i sada ga preprodaje, to je drugi prenos prava: PDV se ne obračunava, a kupac plaća porez na promet po skali. Kako poreski organ kvalifikuje ustupanje ugovora zaključenog sa investitorom prije puštanja zgrade u upotrebu, u izvornim propisima nismo pronašli. Ako stan ne kupujete direktno od investitora, provjerite šemu kod notara prije potpisivanja.

Zakon sadrži tri grupe oslobođenja: opšta (član 12), za privredna društva (član 13) i kod nasljeđivanja i poklona (član 14). Prenosimo ih uz izmjenu 132/2026.

Prvi stan (član 12 stav 1 tačka 4). Porez ne plaćaju punoljetni crnogorski državljani sa prebivalištem u Crnoj Gori koji prvi put stiču stambenu zgradu ili stan radi rješavanja stambenih potreba i nemaju u svojini drugu stambenu zgradu ili stan na teritoriji Crne Gore. Oslobođenje važi do površine od 20 m² po članu domaćinstva. Domaćinstvo je definisano u stavu 2 člana 12: čine ga lica sa istom adresom stanovanja kao kupac, koja sa njim žive u zajednici života i dijele zajednički budžet: bračni drug ili životni partner istog pola, djeca (uključujući usvojenu) samog kupca i njegovog bračnog druga ili partnera, kao i roditelji (uključujući usvojioce) kupca i njegovog bračnog druga ili partnera. Izmjena 132/2026 od 10. septembra 2026. u ovu definiciju dodala je životnog partnera istog pola, njegovu djecu i roditelje; ostatak kruga lica bio je u zakonu i ranije. Stranci ovu olakšicu ne mogu koristiti čak ni ako imaju dozvolu boravka: uslov je formulisan preko crnogorskog državljanstva. Kako se tačno računa oslobođeni dio ako je stan veći od norme, zakon detaljno ne opisuje, a način obračuna nismo pronašli u zvaničnim tumačenjima.

Ostala opšta oslobođenja (član 12). Državni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove i fondovi, humanitarne organizacije; diplomatska i konzularna predstavništva pod uslovom reciprociteta i međunarodne organizacije; vraćanje konfiskovane imovine i sticanje zemljišta po mjerama agrarne politike; sticanje po ugovoru o doživotnom izdržavanju ako je sticalac nasljednik prvog nasljednog reda; dioba zajedničke svojine u granicama svog udjela; nevladine organizacije za obavljanje djelatnosti iz statuta; eksproprijacija; banke na koje je pravo svojine prešlo po osnovu fiducije ili hipoteke, ako nepokretnost prodaju u roku od tri godine.

Privredna društva (član 13). Porez se ne plaća kada se nepokretnost unosi u osnovni kapital ili radi njegovog povećanja, kao ni pri spajanju, pripajanju i podjeli društava. Ovo oslobođenje ne čini kupovinu stana preko firme jeftinijom: ako društvo kupuje nepokretnost od trećeg lica, porez se plaća po istoj skali.

Nasljeđivanje i poklon (član 14). Oslobođeni su nasljednici prvog nasljednog reda, bračni drug ili životni partner istog pola i roditelji ostavioca. Kod poklona su oslobođeni poklonoprimci prvog nasljednog reda i bračni drug ili partner poklonodavca. Nasljednici i poklonoprimci drugog nasljednog reda oslobađaju se pod posebnim uslovima: poljoprivrednici za poljoprivrednu imovinu, ako su najmanje tri godine živjeli sa ostaviocem u zajedničkom domaćinstvu, i svaki nasljednik drugog nasljednog reda za jedan stan, ako je sa ostaviocem živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje godinu dana. Ako poljoprivrednik u roku od pet godina promijeni zanimanje, dužan je da u roku od 15 dana o tome obavijesti poreski organ i plati porez po redovnoj skali. Oslobođeni su i bivši bračni drugovi i bivši životni partneri istog pola pri diobi zajedničke imovine zbog razvoda braka ili prestanka partnerstva, poklonoprimac za imovinu ustupljenu mu u ostavinskom postupku koju bi naslijedio da se nasljednik-poklonodavac odrekao nasljeđa, država kao zakonski nasljednik i nevladine organizacije.

Nasljeđivanje i poklon oporezuju se istim porezom na promet (član 4 zakona navodi ih među načinima sticanja koji se oporezuju). Zato za dalje srodnike i nepovezana lica porez po skali važi i kod prenosa bez naknade. O nasljeđivanju stana u Crnoj Gori imamo poseban tekst (na primjeru državljana Srbije).

Porez nije jedini trošak. U nastavku su stavke budžeta za koje smo pronašli potvrđene iznose i one za koje postoje samo orijentiri.

Notar. Ugovor o kupoprodaji nepokretnosti u Crnoj Gori notar sačinjava u formi notarskog zapisa, a njegova naknada određena je tarifom, a ne procentom od cijene. Prema novoj notarskoj tarifi (Tarifa o naknadama za rad i naknadama troškova notara, Sl. list CG 49/2026 od 9. aprila 2026; važi od dana objavljivanja i zamijenila je tarifu iz 2012) naknada za notarski zapis zavisi od vrijednosti pravnog posla:

Po ovoj tabeli kupoprodaja od 80.000 eura kod notara košta 480 eura, od 200.000 eura 558 eura, a od 250.000 eura 597 eura. Imajte na umu: na internetu se još pojavljuju iznosi po ranijoj tarifi (Sl. list CG 6/2012), koja je prestala da važi. Iznosi u tabeli navedeni su bez PDV-a: prema članu 12 tarife notar je dužan da dodatno obračuna propisani PDV, takse i druge dažbine. Po opštoj stopi od 21% naknada od 597 eura postaje oko 722 eura.

Upis u Katastar. Pravo svojine prelazi na kupca tek upisom u katastar nepokretnosti. Za sačinjavanje i podnošenje zahtjeva za upis u Katastar notar po tarifi naplaćuje 15 eura plus PDV (tarifni broj 19). Zvanični iznos državne takse Katastra nismo pronašli: sekundarni izvori navode orijentir od 15–20 eura i taj iznos vrijedi predvidjeti u budžetu uz napomenu „oko“.

Pravnik. Učešće advokata u kupoprodaji nije obavezno. Od 1. januara 2026. primjenjuje se nova advokatska tarifa (Sl. list CG 132/2025). Posebne stavke „pravna pomoć pri kupovini nepokretnosti“ u njoj nema: naknada zavisi od vrste radnje i vrijednosti predmeta, a uz dogovor sa klijentom dozvoljeno je od 50% do petostrukog iznosa tarife. Konkretan iznos za kompletnu pravnu pomoć pri kupoprodaji ne može se izvesti iz tarife, zato ga unaprijed dogovorite sa advokatom.

Prevod i punomoćje. Ako kupac ne govori crnogorski jezik, pri potpisivanju kod notara potreban je sudski tumač. Ako kupac djeluje preko punomoćnika, punomoćje sačinjeno u inostranstvu treba ovjeriti apostilom (ako vaša država sa Crnom Gorom nema sporazum o oslobađanju od legalizacije) i prevesti. Potvrđene cijene prevoda i apostila za crnogorske kupoprodaje nismo pronašli. Cijene kod prevodilaca se razlikuju i bolje ih je unaprijed provjeriti.

Poreski broj. Prema izvorima agencija za nekretnine, kupcu je za kupoprodaju potreban crnogorski poreski identifikacioni broj (PIB). Zvaničan spisak dokumenata za kupca na gov.me nismo pronašli, pa spisak dokumenata provjerite kod notara.

Orijentir za budžet stana na sekundarnom tržištu tržišne vrijednosti 250.000 eura: porez na promet 9.500 eura, notar 597 eura plus PDV 21%, odnosno oko 722 eura, podnošenje zahtjeva Katastru preko notara 15 eura plus PDV (oko 18 eura), državna taksa Katastra oko 15–20 eura, plus prevod i pravnik po dogovoru. Ukupno oko 10.260 eura bez usluga prevodioca i pravnika, odnosno približno 4,1% povrh cijene.

Nakon upisa vlasnik svake godine plaća porez na nepokretnosti. To je lokalni porez: stopu u zakonskim okvirima bira opština, koja porez i utvrđuje i naplaćuje. Zakon iz 2019. godine (Sl. list CG 25/2019, sa izmjenama 49/2022, 152/2022, 118/2025 i 133/2025) postavlja okvir u kojem opština bira stopu: opšti raspon je 0,25–1,00% tržišne vrijednosti, a za sekundarni stambeni objekat, odnosno objekat koji nije mjesto stalnog stanovanja, 0,3–1,5%. Rasponi su navedeni prema tekstu iz 2019. Izmjene iz 2025. ih nisu mijenjale, a tekstove izmjena iz 2022. nismo pronašli.

U 2025. godini zakon je mijenjan dva puta. Izmjene koje je Skupština usvojila 30. jula 2025. i ponovo 13. oktobra 2025, nakon što ih je predsjednik vratio, isključile su iz oporezivanja „objekte u izgradnji“ i ukinule uvećanu stopu od 0,3–5% za neizgrađeno građevinsko zemljište (Sl. list CG 118/2025, objavljen 16. oktobra 2025). Prema pisanju portala investitor.me od 16. oktobra 2025, Ustavni sud je proglasio neustavnim odredbe o oporezivanju objekata u izgradnji i „ostalih objekata“ i stopu od 0,3–5% za neizgrađeno građevinsko zemljište. Još jednu manju izmjenu Skupština je usvojila 12. novembra 2025. Ove promjene, koliko vidimo iz tekstova, nisu se odnosile na stope za obične stanove.

Primjer Bara. U predlogu odluke opštine Bar o porezu na nepokretnosti iz 2019. godine (Predlog odluke; usvojeni tekst nismo pronašli) stopa za primarni stan iznosi 0,26%, za sekundarni stambeni objekat 0,60%, a za građevinsko zemljište 0,30%. Umanjenje za porodicu vlasnika primjenjuje se samo na stan u kojem on stalno živi. Poresku prijavu vlasnik podnosi u roku od 30 dana od sticanja: taj rok propisan je samim zakonom (član 16 zakona 25/2019) i isti je za sve opštine. Osnovicu opština utvrđuje u eurima po kvadratnom metru. Prema pisanju portala Primorski od 11. aprila 2025, za 2025. godinu ona je smanjena sa početnih 2.305,00 na 1.693,75 eura (u tekstu jedinica nije navedena; sudeći po tekstu, to je osnovica po kvadratnom metru, izračunata od prosječne tržišne cijene prema podacima Monstata). Važeću verziju odluke i osnovicu za 2026. nismo provjerili, pa ih prije obračuna provjerite u opštini.

Red veličine: ako se stan od 50 m² u Baru oporezuje kao sekundarni stambeni objekat po stopi od 0,60% uz osnovicu od 1.693,75 eura po m² (podaci za 2025), porez će iznositi oko 508 eura godišnje. Ovo je ilustracija, a ne obračun za konkretnu nepokretnost, jer se u osnovici uzimaju u obzir koeficijenti. U predlogu odluke Bara iz 2019. to su koeficijent zone (od 0,5 do 1,4), koeficijent kvaliteta i umanjenje od 1% za svaku godinu starosti zgrade, ali ne više od 60%. Za stan u kojem vlasnik živi porez se umanjuje za 20% i još za po 10% za svakog člana domaćinstva, ukupno najviše za 50% (član 12 zakona).

Za upravljanje zgradom i obavezna plaćanja stanara važe posebna pravila, o kojima smo pisali u tekstu ko upravlja zgradom u Crnoj Gori.

Oba poreza uređena su Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica. U nastavku prenosimo prečišćeni tekst koji je Vlada objavila na gov.me (sa izmjenama zaključno sa Sl. listom CG 152/2022). Kasnije je zakon mijenjan još nekoliko puta (Sl. list CG 88/2024, 133/2025, 160/2025 i izmjena usvojena 14. maja 2026). Izmjene 133/2025 i iz 2026. koje smo pročitali ne odnose se na odredbe o izdavanju i kapitalnom dobitku, a izmjene iz 2024, prema pregledu KPMG-a, odnose se na druge vrste prihoda. Tekst izmjene 160/2025 nismo čitali.

Prihod od izdavanja. Stopa je 15%. Ako troškovi nisu dokumentovani, odbijaju se normirani troškovi u visini od 30% prihoda, odnosno porez se plaća na 70% zakupnine. Za izdavanje soba, stanova i kuća turistima normativ je viši: 50% ako je plaćena boravišna taksa i 70% ako postoji ugovor sa turističkom agencijom ili lokalnom turističkom organizacijom i prosječna popunjenost iznosi najmanje 60 dana godišnje. Primjer za dugoročni zakup: 800 eura mjesečno daje 9.600 eura godišnje, poreska osnovica iznosi 6.720 eura, a porez 1.008 eura godišnje. Ako je zakupac privredno društvo ili preduzetnik, on pri svakoj isplati obustavlja akontaciju poreza po stopi od 15% na oporezivi prihod, odnosno na zakupninu umanjenu za troškove; ako plaća fizičko lice, porez se plaća po godišnjoj prijavi (član 49a). Kratkoročno izdavanje turistima zahtijeva i registraciju i plaćanje boravišne takse. Kako organizovati izdavanje ako ne živite u zemlji, objasnili smo u tekstu ko izdaje vaš stan dok vas nema u Crnoj Gori.

Porez pri preprodaji. Kapitalni dobitak od prodaje nepokretnosti oporezuje se po stopi od 15%. Kapitalni dobitak je razlika između prodajne i nabavne cijene. Prodajna cijena uzima se iz ugovora, umanjena za dokumentovane troškove rekonstrukcije i prodaje; ako je niža od tržišne, poreski organ utvrđuje tržišnu. Nabavna cijena se svake godine usklađuje sa rastom cijena na malo prema podacima organa nadležnog za statistiku. Ako se ne može utvrditi, uzima se da iznosi 80% prodajne cijene. Porez se prijavljuje za proteklu godinu, a prijava se podnosi do kraja aprila naredne godine.

Oslobođenja od poreza na kapitalni dobitak (član 37g):

• nepokretnost je bila jedino i glavno mjesto stanovanja poreskog obveznika (prebivalište);
• prenos između bračnih drugova ili partnera neposredno povezan sa brakom, razvodom, prestankom partnerstva ili nasljeđivanjem;
• poklon nasljednicima prvog nasljednog reda.

Oslobođenja nakon određenog perioda vlasništva (na primjer „nakon tri godine“ ili „nakon deset godina“) u pronađenom tekstu zakona nema. Tvrdnje o takvom roku koje se pojavljuju na internetu nismo potvrdili. Nerezident plaća porez na dohodak na prihod ostvaren u Crnoj Gori (član 4 stav 2 zakona) i sam podnosi prijavu za prihode za koje nije predviđeno obustavljanje poreza na izvoru (član 43 stav 6). Posebne stope ili oslobođenja za nerezidente zakon ne predviđa, a oslobođenje za jedini stan vezano je za prebivalište. Ako prodajete stan dok živite u inostranstvu, uzmite u obzir i pravila svoje države i ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Ako kupujete uz stambeni kredit, o kamatnim stopama i zahtjevima banaka prema nerezidentima čitajte u tekstu stambeni kredit u Crnoj Gori za strance.

„Porez pri kupovini u Crnoj Gori uvijek iznosi 3%“. To važi samo do 150.000 eura i samo za kupoprodaje na sekundarnom tržištu. Od 1. januara 2024. primjenjuje se skala od 3 / 5 / 6%. Za stan od 250.000 eura razlika u odnosu na „starih“ 3% iznosi 2.000 eura.

„Porez se računa od cijene iz ugovora“. Po zakonu se računa od tržišne vrijednosti. Ako je cijena u ugovoru niža od tržišne, poreski organ opštine sam utvrđuje vrijednost, upoređujući nepokretnost sa sličnim kupoprodajama.

„Kupac novogradnje plaća porez na promet“. Ne, ako investitor prodaje stan sa PDV-om: prva prodaja novoizgrađenog objekta oporezuje se PDV-om od 21%, koji je uključen u cijenu, a porez na promet se u tom slučaju ne plaća (član 6). Kada sljedeći vlasnik preprodaje isti stan, porez na promet se plaća.

„Porez se obračunava nakon upisa u Katastar, čekajte pismo“. Zakon traži da se prijava podnese i porez plati u roku od 15 dana od dana zaključenja ugovora. Fizičkom licu za propušteni rok prijeti kazna od 100 do 1.000 eura.

„Porez na promet administrira državna poreska služba“. Od 2024. porez na promet administrira poreski organ opštine u kojoj se nepokretnost nalazi.

„Stranci plaćaju više“. Ne. Stope su iste. Razlika je samo u tome što je olakšica za prvi stan dostupna isključivo punoljetnim crnogorskim državljanima sa prebivalištem u Crnoj Gori.

„Preko firme je porez niži“. Posebne stope za privredna društva nema. Oslobođenje postoji samo za unos nepokretnosti u kapital i reorganizacije, a ne za kupovinu od trećeg lica.

Svjesno nismo pisali ono što nismo pronašli u izvornim propisima. Ovo su pitanja za koja podataka nema ili postoje samo u sekundarnim izvorima:

• Stopa kamate za kašnjenje u plaćanju poreza na promet koji administrira opština.
• Da li Katastar prije upisa prava traži dokaz o plaćenom porezu. Sekundarni izvori navode da traži; odredbu nismo pronašli.
• Da li poreski organ uvijek donosi rješenje o porezu ili samo kada je procjena viša od cijene iz ugovora. Zakon opisuje samostalnu prijavu, a neki portali pišu o plaćanju u roku od 15 dana od dostavljanja rješenja.
• Način obračuna olakšice „20 m² po članu domaćinstva“ ako je stan veći od norme.
• Kako se oporezuje ustupanje ugovora sa investitorom prije puštanja zgrade u upotrebu: kao prvi prenos sa PDV-om ili kao promet sa porezom na promet.
• Rokovi i instance za žalbu na procjenu kod poreza koji administrira opština.
• Iznos državne takse za upis u Katastar, kao i zvanične tarife za prevod i apostil.
• Usvojeni i važeći tekst odluke opštine Bar o porezu na nepokretnosti (čitali smo samo predlog iz 2019) i osnovica po m² za 2026.
• Tekst izmjene Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica Sl. list CG 160/2025 i praksa poreskog organa u vezi sa kapitalnim dobitkom nerezidenata.
• Datum od kojeg će se primjenjivati novi zakon o PDV-u iz 2026: prema dnevniku „Dan“, od dana pristupanja Crne Gore EU; tekst završnih odredbi nismo pročitali. U registru „Službenog lista“ za zakon je naveden datum stupanja na snagu 25. jula 2026, a datum početka primjene nije naveden. „Dan“ piše da će se od dana pristupanja EU primjenjivati pet od sedam zakona iz paketa.

Ako ste pronašli zvanično tumačenje o nekom od ovih pitanja, pišite nam: ažuriraćemo tekst.

• Utvrdite vrstu kupoprodaje: prva prodaja novogradnje (PDV u cijeni, nema poreza na promet) ili sekundarno tržište (porez na promet po skali).
• Za sekundarno tržište izračunajte porez od realne tržišne vrijednosti, a ne samo od cijene iz ugovora, i uporedite ga sa tabelom gore.
• U ugovoru sa investitorom provjerite da je cijena navedena sa PDV-om.
• Predvidite notara po tarifi iz 2026. plus PDV 21%, podnošenje zahtjeva Katastru (15 eura notaru plus državna taksa, orijentir 15–20 eura), prevod i pravnika po dogovoru.
• Dogovorite ko će podnijeti prijavu u roku od 15 dana od potpisivanja i ko će primati poštu poreskog organa opštine ako odlazite.
• U roku od 30 dana od kupovine podnesite opštini prijavu za godišnji porez na nepokretnosti (rok je propisan članom 16 zakona o porezu na nepokretnosti i isti je za sve opštine).
• Ako planirate da izdajete stan, računajte sa porezom od 15% na prihod umanjen za normirane troškove i sa boravišnom taksom.

Zen Gardens je stambeni kompleks u Baru u kojem stanove prodaje investitor, pa, ako prodaja podliježe PDV-u, za kupca važi šema sa PDV-om u cijeni, a ne porez na promet.

Koliko iznosi porez pri kupovini stana u Crnoj Gori u 2026. godini?
Na sekundarnom tržištu kupac plaća porez na promet nepokretnosti po progresivnoj skali koja važi od 1. januara 2024: 3% do 150.000 eura, zatim 4.500 eura plus 5% na iznos preko 150.000 eura, a preko 500.000 eura 22.000 eura plus 6% na iznos iznad tog praga. Na primjer, na stan od 250.000 eura plaća se porez od 9.500 eura. Pri kupovini novogradnje od investitora umjesto ovog poreza u cijenu je uključen PDV od 21%.

Da li stranac pri kupovini nepokretnosti u Crnoj Gori plaća više od državljanina?
Ne. Zakon propisuje jednak tretman domaćih i stranih lica, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno; posebnih stopa za strance ili nerezidente nema. Razlika je samo jedna: oslobođenje za prvi stan (do 20 m² po članu domaćinstva) dostupno je isključivo punoljetnim crnogorskim državljanima sa prebivalištem u Crnoj Gori.

Ko plaća porez na promet nepokretnosti, kupac ili prodavac?
Po zakonu obveznik je sticalac, odnosno kupac. Kod razmjene porez plaća svaka strana, kod nasljeđivanja nasljednik, a kod poklona poklonoprimac. Strane se mogu dogovoriti da prodavac nadoknadi porez, ali prema poreskom organu obaveza ostaje na kupcu. Solidarnu odgovornost prodavca zakon o porezu na promet ne predviđa.

Od kojeg iznosa se računa porez, od cijene iz ugovora ili od procjene?
Od tržišne vrijednosti u trenutku sticanja. Kupac u prijavi navodi cijenu iz ugovora, ali ako je ona niža od tržišne ili nije navedena, poreski organ opštine utvrđuje tržišnu vrijednost na osnovu uporedivih kupoprodaja u istom području, a ako podataka nema, preko licenciranog procjenitelja.

Da li se pri kupovini novogradnje plaća porez na promet?
Ne, ako ste prvi kupac novoizgrađenog objekta od investitora i ta prodaja podliježe PDV-u: PDV od 21% uključen je u cijenu, a prema članu 6 zakona takvo sticanje ne smatra se prometom koji se oporezuje. Ako stan u novoj zgradi kupujete od prethodnog vlasnika, to je već sekundarno tržište i porez na promet se plaća po skali.

U kom roku treba platiti porez?
Poreska obaveza nastaje danom zaključenja ugovora. Kupac sam obračunava porez u prijavi, podnosi je poreskom organu opštine u roku od 15 dana i plaća porez istovremeno sa podnošenjem. Za propušteni rok fizičkom licu prijeti kazna od 100 do 1.000 eura.

Može li se porez pri kupovini zakonito smanjiti?
Stopa se ne može smanjiti, a niža cijena u ugovoru neće pomoći: porez će se obračunati od tržišne vrijednosti. Zakonite mogućnosti su oslobođenja koja propisuje zakon: nasljeđivanje i poklon u korist nasljednika prvog nasljednog reda i bračnog druga ili partnera (kod nasljeđivanja i roditelja), dioba zajedničke imovine bivših bračnih drugova ili partnera pri razvodu, prvi stan za crnogorske državljane sa prebivalištem u Crnoj Gori. Pri kupovini novogradnje od investitora nema poreza na promet, ali to nije ušteda: u cijenu je već uračunat PDV od 21%. Kupovina preko firme ne smanjuje porez.

• Zakon o porezu na promet nepokretnosti, Sl. list CG 36/2013, objavljen 26.07.2013, primjenjuje se od 01.01.2014 — https://www.sluzbenilist.me/propisi/335902 (primarni izvor)
• Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na promet nepokretnosti, Sl. list CG 3/2023, usvojen 29.12.2022, objavljen 10.01.2023, na snazi od 01.01.2024 — https://www.sluzbenilist.me/propisi/324081 (primarni izvor)
• Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o porezu na promet nepokretnosti, Sl. list CG 28/2023, usvojen 28.02.2023, na snazi od 01.01.2024 — https://www.sluzbenilist.me/propisi/333502 (primarni izvor)
• Zakon o izmjeni Zakona o porezu na promet nepokretnosti, Sl. list CG 33/2026, objavljen 10.03.2026, primjenjuje se od 01.04.2026 — https://www.sluzbenilist.me/propisi/391611 (primarni izvor)
• Zakon o izmjenama Zakona o porezu na promet nepokretnosti, Sl. list CG 132/2026, objavljen 09.09.2026, na snazi od 10.09.2026 — https://www.sluzbenilist.me/propisi/397969 (primarni izvor)
• Vlada Crne Gore, Predlog zakona o izmjenama Zakona o porezu na promet nepokretnosti, 23.07.2026 — https://www.gov.me/dokumenta/3c8abbc2-09fb-4b6e-bc86-d724014706ee (primarni izvor)
• Pravilnik o izmjeni Pravilnika o sadržaju prijave za obračun poreza na promet nepokretnosti, Sl. list CG 116/2023, primjenjuje se od 01.01.2024 — https://www.sluzbenilist.me/propisi/364974 (primarni izvor)
• Zakon o porezu na promet nepokretnosti, prečišćeni tekst (36/2013, 3/2023, 28/2023; bez izmjena 33/2026 i 132/2026) — https://me.propisi.net/zakon-o-porezu-na-promet-nepokretnosti/ (sekundarni izvor)
• KPMG Crna Gora, Izmjene poreskih propisa u Crnoj Gori, 03.2023 — https://kpmg.com/me/me/analize-i-istrazivanja/poreske-vijesti/2023/03/izmjene-poreskih-propisa-u-crnoj-gori.html (sekundarni izvor)
• Zakon o porezu na dodatu vrijednost (verzija na paragraf.me sa izmjenama zaključno sa Sl. listom CG 80/2020; sajt se ne ažurira od 31.03.2021, izmjena 12/2026 nije uključena), čl. 24, 24a, 27, 42 — https://www.paragraf.me/propisi-crnegore/zakon-o-porezu-na-dodatu-vrijednost.html (sekundarni izvor)
• KPMG Crna Gora, Izmjene Zakona o PDV u Crnoj Gori (Sl. list CG 12/2026), 17.03.2026 — https://kpmg.com/me/me/analize-i-istrazivanja/poreske-vijesti/2026/03/izmjene-zakona-o-pdv-u-crnoj-gori.html (sekundarni izvor)
• Zakon o porezu na dodatu vrijednost, Sl. list CG 104/2026, objavljen 17.07.2026, čl. 64, 65, 68 — https://www.sluzbenilist.me/propisi/396189 (primarni izvor)
• Dan, Nakon 24 godine donose novi zakon o PDV-u, 09.07.2026 — https://www.dan.co.me/vijesti/ekonomija/nakon-24-godine-donose-novi-zakon-o-pdv-u/ (sekundarni izvor)
• MINA, Usvojen novi Zakon o PDV-u, 09.07.2026 — https://mina.news/article/usvojen-novi-zakon-o-pdvu (sekundarni izvor)
• Ekonomik, Glavni porezi u Crnoj Gori u 2026. godini, 20.04.2026 — https://www.ekonomik.co/me/news/taxes-in-Montenegro-in-2026 (sekundarni izvor)
• Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica, prečišćeni tekst zaključno sa Sl. listom CG 152/2022, čl. 2–4, 10, 34–37h, 43, 49a — https://wapi.gov.me/download/d708eddc-4101-4c20-b77a-90c176ff0a41?version=1.0 (primarni izvor)
• Zakon o porezu na nepokretnosti, Sl. list CG 25/2019, objavljen 30.04.2019, čl. 1, 9, 10, 12, 16, 18 — https://novisajt.mojkovac.me/wp-content/uploads/2014/01/Zakon_o_porezu_na_nepokretnosti.pdf (sekundarni izvor: kopija prvobitne verzije iz 2019. godine iz Kataloga propisa 2022, bez izmjena 49/2022, 152/2022, 118/2025 i 133/2025)
• Zakon o izmjeni Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, usvojen 12.11.2025 (Sl. list CG 133/2025) — https://www.sluzbenilist.me/propisi/386428/download (primarni izvor)
• Zakon o izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, usvojen 14.05.2026 — https://www.sluzbenilist.me/propisi/394390/download (primarni izvor)
• KPMG Crna Gora, Izmjene crnogorskih poreskih propisa, 10.2024 — https://assets.kpmg.com/content/dam/kpmg/me/pdf/2024/10/Izmjene-crnogorskih-poreskih-propisa.pdf (sekundarni izvor)
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na nepokretnosti, Sl. list CG 118/2025, usvojen 30.07.2025 i ponovo 13.10.2025, objavljen 16.10.2025, na snazi od 24.10.2025 — https://www.sluzbenilist.me/propisi/385612 (primarni izvor)
• Zakon o dopuni Zakona o porezu na nepokretnosti, Sl. list CG 133/2025, usvojen 12.11.2025, objavljen i na snazi od 19.11.2025 — https://www.sluzbenilist.me/propisi/386429 (primarni izvor)
• Investitor.me, Ustavni sud srušio dijelove Zakona o porezu na nepokretnosti, 16.10.2025 — https://investitor.me/2025/10/16/ustavni-sud-srusio-dijelove-zakona-o-porezu-na-nepokretnosti-ukinuto-oporezivanje-objekata-u-izgradnji/ (sekundarni izvor)
• Opština Bar, Predlog Odluke o porezu na nepokretnosti (predlog; usvojeni tekst nije pronađen), 2019, čl. 3, 4, 7, 8, 11 — https://bar.me/wp-content/uploads/2019/11/2.-Predlog-Odluke-o-porezu-na-nepokretnosti-1.pdf (primarni izvor)
• Primorski, Umanjena poreska osnovica za 2025. godinu, 11.04.2025 — https://primorski.me/info/drustvo/odgovorna-fiskalna-politika-opstine-bar-umanjena-poreska-osnovica-za-2025-godinu-u-korist-gradjana (sekundarni izvor)
• Opština Bar, Izvještaj o ukupno ostvarenim primicima za IV kvartal 2025, preliminarni podaci, 06.2026 — https://bar.me/wp-content/uploads/2026/06/Izvjestaj-o-ukupno-ostvarenim-primicima-za-IV-kvartal-2025.g.-preliminarni-podaci.pdf (primarni izvor)
• Tarifa o naknadama za rad i naknadama troškova notara, Sl. list CG 49/2026, objavljena 09.04.2026, na snazi od dana objavljivanja — https://www.sluzbenilist.me/propisi/393083 (primarni izvor)
• Advokatska tarifa Advokatske komore Crne Gore, Sl. list CG 132/2025, primjenjuje se od 01.01.2026 — https://www.sluzbenilist.me/propisi/386317 (primarni izvor)
• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima, Sl. list CG 3/2026, objavljen 09.01.2026, na snazi od 17.01.2026, čl. 24 (čl. 56: vrijednost nepokretnosti dokazuje se rješenjem o porezu na promet nepokretnosti sa osnovicom od najmanje 150.000 eura) — https://www.sluzbenilist.me/propisi/389913 (primarni izvor)
• Stanovi i nekretnine, Porez na nekretnine u Crnoj Gori 2026, ažurirano 12.10.2026 — https://stanoviinekretnine.me/porez-na-nekretnine-u-crnoj-gori-kompletan-vodic-2026/ (sekundarni izvor)
• Nekretnina.me, Porez na promet nepokretnosti — stope i kalkulator, provjereno 10.09.2026 — https://nekretnina.me/porez-na-promet-nepokretnosti/ (sekundarni izvor)
• Kodeks Nekretnine, Koliko iznosi porez na promet nepokretnosti u Crnoj Gori u 2026. godini, 02.2026 — https://kodeksnekretnine.me/koliko-iznosi-porez-na-promet-nepokretnosti/ (sekundarni izvor)
• RSM Serbia, Crna Gora: izmene u poreskoj regulativi, 22.03.2023 — https://www.rsm.global/serbia/sr/news/crna-gora-izmene-u-poreskoj-regulativi (sekundarni izvor)
• Investitor.me, PDV na građevinsko zemljište diže cijene stanova, 28.11.2025 — https://investitor.me/2025/11/28/pdv-na-gradjevinsko-zemljiste-dize-cijene-stanova-novi-porez-moze-dodati-najmanje-50-eura-po-kvadratu/ (sekundarni izvor)