Kupujete stan u Crnoj Gori — i prije ili kasnije se pojave pitanja koja nemaju veze sa samom kupoprodajom: šta će biti sa srpskom penzijom ako u Crnoj Gori provodite mnogo vremena? Da li će se radni staž priznati ako je dio karijere proveden u jednoj zemlji, a dio u drugoj? Šta sa zdravstvenom zaštitom ako niste došli kao turista na dvije nedjelje, nego ovdje živite mjesecima? Većina stranaca na ova pitanja nema jednostavan odgovor — ali Srbija i Crna Gora imaju poseban međudržavni sporazum koji na njih odgovara direktno. Pročitali smo njegov tekst član po član i zadržali samo ono što tamo zaista piše, bez prepričavanja „po pravilu" i bez pretpostavki.
Između Srbije i Crne Gore od 1. januara 2008. godine važi „Sporazum o socijalnom osiguranju" — međudržavni sporazum o socijalnom osiguranju, potpisan 17. decembra 2006. godine¹. Obuhvata pet oblasti: penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i materinstvo, osiguranje od povreda na radu, osiguranje za slučaj nezaposlenosti i dječiji dodatak². Staž ostvaren u jednoj zemlji uračunava se prilikom određivanja penzije u drugoj — to se naziva sabiranjem perioda osiguranja³. Penzija koja je već određena u Srbiji ne umanjuje se niti se zamrzava samo zato što je korisnik preselio da živi u Crnu Goru⁴. Za kratkoročna putovanja, osiguranik iz Srbije može besplatno dobiti u RFZO dvojezičnu potvrdu koja pokriva hitnu medicinsku pomoć u Crnoj Gori u trajanju do 90 dana⁵ — ali ta potvrda ne zamjenjuje punopravno osiguranje, koje je, na primjer, potrebno za zahtjev za privremeni boravak preko nekretnine⁶.
„Sporazum o socijalnom osiguranju između Republike Srbije i Republike Crne Gore" nije neformalni dogovor, nego punopravan međunarodni ugovor, potpisan u Beogradu 17. decembra 2006. godine od strane ministra rada Srbije Slobodana Lalovića i ministra zdravlja Crne Gore Miodraga Radunovića¹. Član 43 sporazuma određuje da on stupa na snagu prvog dana mjeseca koji slijedi nakon razmjene ratifikacionih instrumenata; prema podacima zvaničnog registra međunarodnih sporazuma koji obavezuju Srbiju, ugovor važi od 1. januara 2008. godine⁷. Član 2 nabraja pet oblasti regulisanja: penzijsko i invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i materinstvo, osiguranje od povreda na radu i profesionalnih bolesti, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, dječiji dodatak². To znači: sporazum nije samo o penziji — obuhvata praktično čitav spektar socijalnog osiguranja sa kojim se može susresti osoba koja se seli između dvije zemlje.
Ključni praktični mehanizam jeste sabiranje perioda osiguranja. Član 17 sporazuma propisuje da se period osiguranja koji je, prema zakonodavstvu jedne zemlje, uračunat sa uvećanim trajanjem, prilikom utvrđivanja prava na naknadu u drugoj zemlji uzima u obzir u svom stvarnom trajanju³. Jednostavnije rečeno: ako ste, recimo, radili 12 godina u Srbiji i 8 godina u Crnoj Gori, oba perioda se ne gube niti se međusobno takmiče — pri izračunavanju prava na penziju u svakoj od dvije zemlje uzima se u obzir ukupan radni staž, a ne samo onaj ostvaren u toj konkretnoj zemlji. Posebno, član 11 predviđa isti princip sabiranja perioda za slučaj bolesti i materinstva — dakle, sabiranje ne važi samo za penziju, nego i za osigurane slučajeve vezane za zdravlje³.
Ovo je posebno važno za one koji su već radili u Srbiji prije preseljenja i planiraju da nastave radni angažman u Crnoj Gori — staž ne počinje iznova od nule, nego se sabira.
Posebno, i vjerovatno najvažnije praktično pitanje za one koji su već u penziji u Srbiji, ali žele da provode vrijeme ili se presele u Crnu Goru: da li će se penzija izgubiti prilikom promjene zemlje prebivališta. Član 5, stav 1 sporazuma daje direktan odgovor: novčana davanja, uključujući penzije, ne mogu se umanjiti, obustaviti, ukinuti niti zaplijeniti samo zato što korisnik živi na teritoriji druge zemlje ugovornice⁴. Ovo je standardan princip „izvoza penzije" za međunarodne sporazume o socijalnom osiguranju, a ovdje je utvrđen direktnim tekstom, a ne izveden posredno iz opštih formulacija.
Sporazum, podsjetimo, ne obuhvata samo penziju i zdravstvo, nego i osiguranje za slučaj nezaposlenosti i dječiji dodatak². To znači da se isti princip — uračunavanje perioda osiguranja i zabrana diskriminacije po osnovu prebivališta u drugoj zemlji ugovornici — formalno odnosi i na ova dva vida davanja, a ne samo na penzijske isplate. Pri tome, posebno korak-po-korak uputstvo baš za slučaj „radio sam u jednoj zemlji, izgubio posao i želim da ostvarim naknadu za nezaposlenost dok se nalazim u drugoj" nismo pronašli u otvorenim izvorima — sporazum postavlja pravni okvir, ali konkretnu praktičnu proceduru (kojoj tačno filijali Zavoda za zapošljavanje se obratiti, koje potvrde o stažu dostaviti) razumno je provjeriti direktno u nacionalnoj službi za zapošljavanje one zemlje u kojoj se planira ostvarivanje naknade. Za većinu kupaca nekretnina kod Zen Gardensa ovaj dio sporazuma će najvjerovatnije ostati teorijski, ali radi potpune slike važno je znati da on u principu postoji.
Sporazum direktno reguliše vezu između nadležnih organa dvije zemlje: član 30 određuje da je organ veze u Srbiji organizacija penzijskog i socijalnog osiguranja, a u Crnoj Gori nadležno ministarstvo zaduženo za socijalno osiguranje¹. U praksi to znači da podnosilac zahtjeva ne mora sam da prikuplja potvrde o stažu u obje zemlje i da ih podnosi dvaput — nadležne institucije dvije zemlje razmjenjuju podatke između sebe po utvrđenoj proceduri sporazuma. Ipak, detalje konkretne procedure — koje tačno obrasce popuniti, kojoj regionalnoj filijali se prvo obratiti — nismo pronašli u otvorenom pristupu u obliku korak-po-korak uputstva za običnog podnosioca zahtjeva; razumno je to provjeriti direktno u fondu PIO (Penzijsko i invalidsko osiguranje) prema mjestu prebivališta kada se približava datum određivanja penzije, a ne odlagati to pitanje za posljednji trenutak.
Ako ste osigurani u sistemu obaveznog zdravstvenog osiguranja Srbije i planirate da kraće vrijeme boravite u Crnoj Gori — na odmoru, poslovnim putovanjima, u obilasku nekretnine — imate pravo na besplatnu hitnu medicinsku pomoć na teritoriji Crne Gore⁵. Za to je potrebno unaprijed, prije putovanja, u teritorijalnoj filijali RFZO (Republički fond za zdravstveno osiguranje) dobiti dvojezičnu potvrdu o postojanju osiguranja; postupak izdavanja potvrde je besplatan, a za njeno izdavanje potrebni su ljekarski nalaz i važeća zdravstvena knjižica⁵. Potvrda se izdaje na rok do 90 dana⁵.
Važno je tačno razumjeti obim pokrića. Riječ je upravo o hitnoj pomoći u državnim, a ne privatnim zdravstvenim ustanovama — planske procedure nisu obuhvaćene ovim pokrićem. Crnogorska strana posebno naglašava da se, na primjer, dijaliza po takvoj potvrdi ne pruža baš zato što se smatra planskom, a ne hitnom pomoći⁸, a skupi zahvati (preko otprilike 150 €) zahtijevaju prethodnu saglasnost srpskog osiguravača, osim u slučajevima stvarne hitnosti⁸. Sama potvrda je standardan dvojezični obrazac koji se, prema podacima Zavoda za socijalno osiguranje Srbije, zvanično naziva SRB/MNE 111 i važi do 90 dana⁵.
Ovdje je lako izvesti pogrešan zaključak: pošto postoji besplatna medicinska pomoć po sporazumu, znači da posebno kupovati osiguranje uopšte nije potrebno. To nije tačno, a razlika je suštinska za one koji ne planiraju kratko putovanje, nego dugotrajan boravak ili sređivanje dokumenata. Ako podnosite zahtjev za privremeni boravak u Crnoj Gori preko kupovine nekretnine — o tome smo pisali u tekstu o boravku preko nekretnine — među potrebnim dokumentima nalazi se i potvrda o zdravstvenom osiguranju. Potvrda RFZO na 90 dana je po svojoj prirodi kratkoročna i namijenjena turističkim i poslovnim putovanjima, a ne godišnjem boravku sa produženjem, pa je logično da je za zahtjev za boravak potreban drugi dokument koji potvrđuje dugoročnije pokriće. Izričitu naznaku o tome da li se potvrda RFZO prihvata ili ne prihvata konkretno za zahtjev za boravak nismo pronašli u tekstu sporazuma — to vrijedi provjeriti direktno prilikom podnošenja dokumenata, a oslanjati se isključivo na besplatnu potvrdu na 90 dana kao na rješenje pitanja osiguranja prilikom sređivanja boravka ne bismo savjetovali.
Fond zdravstvenog osiguranja Crne Gore (FZOCG) ima posebnu kategoriju osiguranih lica: stranci sa odobrenim privremenim ili stalnim boravkom u zemlji mogu dobiti status osiguranika ravnopravno sa građanima Crne Gore, ukoliko ispunjavaju jedan od zakonom utvrđenih osnova — na primjer, zaposleni, preduzetnici, članovi porodice već osiguranog lica⁹. Fond se posebno poziva na međunarodne ugovore o socijalnom osiguranju sa nizom zemalja, uključujući Srbiju, kao na jedan od pravnih osnova za pokriće⁹. U praksi to znači da vlasnik nekretnine koji sređuje dugoročni boravak ima najmanje dva puta da ispuni uslov o zdravstvenom osiguranju: da sredi status osiguranog lica u FZOCG po jednom od predviđenih osnova, ili da kupi dobrovoljno (privatno) zdravstveno osiguranje kod lokalnog osiguravača. Šta tačno od ovoga odgovara konkretnoj situaciji — vrijedi provjeriti kod osiguravajućih brokera ili direktno u FZOCG, pošto osnovi za uključivanje u fond zavise od statusa zaposlenja i vrste dobijene dozvole boravka.
Razjasnimo posebno ono što kupci ponekad sami izmisle. Sama činjenica posjedovanja nekretnine u Crnoj Gori ne stvara nikakvu automatsku vezu sa penzijskim ili osiguravajućim sistemom zemlje — ni staž, ni pravo na lokalnu penziju ne pojavljuju se samo zato što imate stan u vlasništvu. Sporazum djeluje kroz osiguravajući status osobe, a ne kroz posjedovanje imovine: pravo na sabiranje staža nastaje ako ste zaista radili i bili osigurani u jednoj ili obje zemlje, a pravo na besplatnu hitnu pomoć po potvrdi na 90 dana — ako ste osigurani u Srbiji u trenutku dobijanja potvrde. Onaj ko zvanično ne radi ni u jednoj od dvije zemlje i nije osigurano lice ni tu ni tamo, formalno uopšte ne potpada pod dejstvo sporazuma — i to vrijedi imati na umu prije nego što se na njega računa kao na sigurnosnu mrežu.
Prva — smatrati da, pošto sporazum postoji, on djeluje automatski i bez dokumenata. U praksi svaki mehanizam — sabiranje staža, izvoz penzije, potvrda o zdravstvenom osiguranju — zahtijeva poseban zahtjev nadležnom organu i prateća dokumenta, a ne nastupa sam od sebe.
Druga — miješati potvrdu RFZO na 90 dana sa punopravnim zdravstvenim osiguranjem, dovoljnim za sređivanje privremenog boravka u Crnoj Gori. To su dokumenti različite namjene: jedan je za kratka putovanja i hitne slučajeve, drugi za dugoročni status.
Treća — ne provjeriti status sporazuma i proceduru unaprijed, mjesecima prije stvarne potrebe (određivanje penzije, podnošenje zahtjeva za boravak), i naći se u situaciji u kojoj se potrebne potvrde prikupljaju u žurbi.
Ako ste već u penziji u Srbiji i planirate da značajan dio vremena provodite u Crnoj Gori — raspitajte se u svojoj filijali PIO kako se sređuje primanje penzije pri promjeni stvarnog mjesta prebivališta, i sačuvajte sva dokumenta koja potvrđuju neprekidnost isplata. Ako je dio radnog staža ostvaren u jednoj zemlji, a dio u drugoj, unaprijed (nekoliko mjeseci prije odlaska u penziju) obratite se nadležnom organu one zemlje u kojoj planirate da ostvarite penziju, i provjerite proceduru sabiranja perioda po sporazumu. Za kratkoročna putovanja u Crnu Goru, ako ste osigurani u Srbiji, sredite u teritorijalnoj filijali RFZO dvojezičnu potvrdu o osiguranju unaprijed, prije puta — to je besplatno i štiti od troškova hitne pomoći. Ako pak planirate dugoročan boravak ili podnošenje dokumenata za boravak preko nekretnine, nemojte se oslanjati na potvrdu na 90 dana — provjerite kod FZOCG ili kod osiguravajućeg brokera koja opcija (članstvo u fondu ili privatno osiguranje) odgovara baš vašem statusu.
Isti princip — čitati izvorni tekst, a ne prepričavanja „po pravilu" — već smo primijenili u analizi boravka preko nekretnine i devizne kontrole. Ako razmatrate ovaj projekat, parametre i karticu za pitanja možete pogledati na stranici projekta.