Naknada za nezaposlene po sporazumu Srbija–Crna Gora: šta se sabira, a šta ne

Sporazum između Srbije i Crne Gore o socijalnom osiguranju kaže: staž osiguranja ostvaren po propisima jedne države uzima se u obzir za pravo na naknadu za nezaposlene po propisima druge države. To vrijedi u oba smjera. Ali koliko ćete tačno dobijati i koliko mjeseci — to se računa isključivo po unutrašnjem zakonu one zemlje kojoj podnosite zahtjev, uz korišćenje vašeg ukupnog (sabranog) staža kao ulazne cifre za lokalnu tabelu. Jedinstvenog „srpsko-crnogorskog” iznosa ili jedinstvenog roka isplate, dakle, nema — postoji srpski sistem obračuna i posebno crnogorski, i oni se ne poklapaju.

Sporazum između Srbije i Crne Gore o socijalnom osiguranju (Službeni glasnik RS 102/07) opšti je dokument u kojem odvojena poglavlja pokrivaju penzije, zdravstveno osiguranje i nezaposlenost. Za razliku od penzijskog ili zdravstvenog dijela, poglavlje o nezaposlenosti je vrlo kratko: sadrži samo jedan član — 27.

Član 27 kaže sljedeće: period osiguranja, utvrđen prema pravnim propisima jedne države ugovornice, uzima se u obzir za pravo na davanje za slučaj nezaposlenosti prema pravnim propisima druge države ugovornice. Mehanizam je, dakle, potpuno isti kao kod penzijskog staža: godine rada „tamo” ne propadaju kada podnosite zahtjev „ovdje” — sabiraju se sa lokalnim stažom.

Dalje u istom članu 27 stoji važna napomena. Uslov o minimalnom periodu osiguranja ne odnosi se na one koji:

— su radili po ugovoru o radu na neodređeno vrijeme, odnosno osnov za obavezno osiguranje im je prestao bez njihove volje i krivice (dakle, otpušteni su ili su ostali tehnološki višak, a nisu sami otišli), ili

— imaju prebivalište na teritoriji one države ugovornice u kojoj podnose zahtjev.

Jednostavnije rečeno: ako ste ostali bez posla u Crnoj Gori ne svojom voljom, ili već zvanično živite u Srbiji u trenutku podnošenja zahtjeva, pitanje da li vam „dostaje” lokalnog staža za vas se uopšte ne postavlja posebno — cijeli vaš staž, uključujući crnogorski, uračunava se bez dodatnih uslova. Ovo je prilično blaga formulacija i pokriva baš najčešći praktični slučaj — gubitak posla ne po sopstvenoj volji.

Ovdje počinje razlika između „staža” i „novca”. Sporazum sabira periode osiguranja samo da bi riješio samo pitanje prava na naknadu. A koliko tačno ćete dobijati i koliko mjeseci — to se računa isključivo po unutrašnjem zakonu one zemlje kojoj podnosite zahtjev, uz korišćenje vašeg ukupnog (sabranog) staža kao ulazne cifre za lokalnu tabelu. Drugim riječima, ne postoji jedinstven „srpsko-crnogorski” iznos ili jedinstven rok isplate — postoji srpski sistem obračuna i posebno crnogorski, i oni se ne poklapaju.

Zakon o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti Srbije zahtijeva za pravo na naknadu minimum 12 mjeseci staža osiguranja (neprekidno ili sa prekidima) u posljednjih 18 mjeseci prije prestanka radnog odnosa. Zahtjev je potrebno podnijeti Nacionalnoj službi za zapošljavanje (NSZ) u roku od 30 dana od prestanka radnog odnosa — ako zakasnite, naknada počinje da se isplaćuje ne od prvog dana nezaposlenosti, nego od dana podnošenja zahtjeva.

Trajanje isplate zavisi od ukupnog staža:

Posebno — izuzetak za one kojima do penzije nedostaje najviše dvije godine: u tom slučaju naknada se može isplaćivati do 24 mjeseca. Visina naknade računa se po formuli od prosječne zarade i ličnog koeficijenta, sa zakonski utvrđenom donjom i gornjom granicom u dinarima — konkretni iznosi se periodično mijenjaju, pa aktuelnu cifru u trenutku obraćanja treba provjeriti direktno u NSZ, a ne oslanjati se na brojeve iz ovog teksta.

Zakon o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti Crne Gore zahtijeva isti prag — minimum 12 mjeseci staža osiguranja u posljednjih 18 mjeseci, pri čemu prestanak radnog odnosa mora biti bez saglasnosti i krivice zaposlenog. Zahtjev se podnosi u roku od 30 dana od prestanka rada; isplata od prvog dana nezaposlenosti moguća je samo uz blagovremenu prijavu, a sam zahtjev se rješava u roku od 20 dana.

Tabela trajanja isplate u Crnoj Gori je finija od srpske:

Posljednji red nije greška: zakon posebno izdvaja one čiji staž prelazi 35 godina — za njih naknada nije ograničena fiksnim brojem mjeseci, nego se isplaćuje do ponovnog zaposlenja ili do nastanka drugog osnova za prestanak prava. Ista logika „do zaposlenja” važi i za roditelja lica koje ima pravo na ličnu invalidninu, pri stažu preko 25 godina.

Visina naknade u Crnoj Gori vezana je ne za prethodnu zaradu, nego za minimalnu zaradu u zemlji: 40% od zakonom utvrđene minimalne zarade.

Tehnički, potvrđivanje staža funkcioniše preko dvojezičnog obrasca: nadležni nosioci socijalnog osiguranja obje države, na utvrđenom dvojezičnom obrascu, potvrđuju periode osiguranja podnosioca zahtjeva. Riječ je o administrativnom dogovoru uz sporazum — istom mehanizmu koji smo već opisali kod zdravstvenog dijela sporazuma.

Opštu koordinaciju primjene međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju u Srbiji — uključujući penzije, zdravstvo i nezaposlenost — vodi Zavod za socijalno osiguranje (ZSO) kao organ za vezu, a samu naknadu za nezaposlene neposredno određuje i isplaćuje Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ). Koja tačno ustanova u Crnoj Gori ima ulogu organa za vezu za potrebe ovog konkretnog administrativnog dogovora, u dostupnom tekstu nije izričito navedeno — tamo se pominju samo nadležna ministarstva rada obje zemlje. Praktičan savjet za čitaoca: tačan broj obrasca i tačan put podnošenja treba provjeriti neposredno u NSZ (ako se prijavljujete u Srbiji) ili u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore — ZZZCG (ako se prijavljujete u Crnoj Gori), a ne oslanjati se na univerzalnu proceduru.

Sporazum između Srbije i Crne Gore daje realno pravo da se staž ne izgubi pri preseljenju između dvije zemlje: godine osiguranja u jednoj zemlji ne „propadaju” kada tražite naknadu za nezaposlene u drugoj, a po članu 27 sporazuma za to čak nije potreban ni poseban minimalni period, ako otkaz nije bio po vašoj volji ili ako već živite u zemlji obraćanja. Ali dalje počinju da važe isključivo lokalna pravila: Srbija i Crna Gora različito računaju rok i iznos isplate, sa različitim tabelama i različitim formulama. Sabira se, dakle, upravo pravo na naknadu, a ne konkretan iznos ili konkretan rok — njih određuje zemlja koja isplaćuje.

Izvori

1. Sporazum između Republike Srbije i Republike Crne Gore o socijalnom osiguranju, Poglavlje 4 „Nezaposlenost”, član 27 — pio.rs (na snazi od 01.01.2008, Sl. glasnik RS 102/07)
2. Administrativni sporazum za sprovođenje Sporazuma o socijalnom osiguranju (Crna Gora), član 2, 3, 21 — minrzs.gov.rs
3. Zakon o zapošljavanju i osiguranju za slučaj nezaposlenosti (Republika Srbija), član 66, 68, 69, 72 — paragraf.rs
4. Zakon o zapošljavanju i ostvarivanju prava iz osiguranja od nezaposlenosti (Crna Gora), član 47, 51, 57, 70 — zzzcg.me
5. Pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti — asistent.me
6. O nama — Zavod za socijalno osiguranje (ZSO) — zso.gov.rs