Između Srbije i Crne Gore od 1. januara 2008. godine važi «Sporazum o socijalnom osiguranju» (potpisan 17. decembra 2006. godine) — sporazum pokriva pet oblasti, uključujući dječiji dodatak i porodiljsku naknadu (materinstvo). Za dječiji dodatak, član 29 sporazuma propisuje strogo pravilo: ako pravo na dodatak postoji prema propisima OBIJE zemlje, primjenjuju se isključivo propisi one zemlje na čijoj teritoriji dijete ima prebivalište — dakle dodatak se ne sabira i ne bira po želji roditelja, već je jednoznačno vezan za prebivalište djeteta. Za porodiljsku naknadu važi drugi princip: novčana davanja odobrava nadležni nosilac — odnosno ona zemlja u kojoj je osoba osigurana u trenutku nastanka slučaja — prema sopstvenim propisima, a periodi osiguranja za bolest i materinstvo se sabiraju između zemalja, kao i u penzijskom dijelu sporazuma.
Član 29 sporazuma je formulisan direktno: «Ako pravo na dodatak za decu postoji prema propisima obe države ugovornice, primenjuju se isključivo pravni propisi one države ugovornice na čijoj teritoriji dete ima prebivalište». Praktična posljedica: porodica koja se seli sa djetetom u Crnu Goru i prijavljuje prebivalište tamo, automatski izlazi iz srpskih pravila dječijeg dodatka i potpada pod crnogorska — bez obzira na to da li jedan od roditelja i dalje formalno važi za osiguranog u Srbiji. Sporazum ne predviđa ni sabiranje dva dodatka, ni pravo izbora povoljnije zemlje.
Prema «Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom», pravo na dječiji dodatak u Srbiji ima državljanin Srbije sa prebivalištem u zemlji, ili stranac sa odgovarajućim statusom — pri čemu dijete mora živjeti u Srbiji i pohađati školu na njenoj teritoriji (član 26). Pravo se ostvaruje uz imovinski cenzus — ukupan mjesečni prihod porodice po članu, umanjen za poreze i doprinose, ne smije prelaziti utvrđeni prag (član 30), čiji konkretan iznos određuje Vlada (član 32). Visina dodatka zavisi od redosljeda rođenja djeteta (od prvog do četvrtog), a porodice sa jednim roditeljem ili starateljem i porodice sa djetetom sa invaliditetom dobijaju uvećanje — 30%, odnosno 50% (član 33).
Ovdje je ključna razlika od srpskog modela. Zakon Crne Gore «o socijalnoj i dječjoj zaštiti» zahtijeva da pravo po ovom zakonu ima crnogorski državljanin sa prebivalištem na teritoriji države (član 5). Ali sam dječiji dodatak u Crnoj Gori NIJE univerzalna porodična isplata po analogiji sa srpskom: prema članu 42 zakona, pravo na dodatak ima dijete koje spada u jednu od navedenih kategorija — korisnik materijalnog obezbjeđenja, korisnik dodatka za njegu i pomoć, korisnik lične invalidnine, dijete bez roditeljskog staranja, ili dijete roditelja koji se zaposlio na osnovu sporazuma o aktivnom prevazilaženju nepovoljne socijalne situacije. Drugim riječima, crnogorski dječiji dodatak je vezan za ugrožene kategorije porodica, a ne isplaćuje se svoj djeci po samoj činjenici rođenja, kao što je djelimično uređeno u Srbiji. O zahtjevu u prvom stepenu rješava centar za socijalni rad (član 73), a isplata počinje od prvog dana narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva (član 84). Zaključak za porodicu koja se seli iz Srbije: sama činjenica preseljenja i prijave prebivališta djeteta u Crnoj Gori ne garantuje automatsko ostvarivanje lokalnog dodatka — potrebno je posebno provjeriti da li porodica potpada pod neku od crnogorskih kategorija korisnika.
Za razliku od dječijeg dodatka, porodiljska naknada je uređena drugačije. Novčana davanja u slučaju materinstva odobrava nadležni nosilac prema propisima koje on primjenjuje — dakle zemlja u kojoj je osoba osigurana u trenutku nastanka porodiljskog odsustva plaća po sopstvenim pravilima i u sopstvenom iznosu (član 13); pri tome nadležni nosilac je dužan da uzme u obzir članove porodice koji žive u drugoj državi ugovornici, ako visina davanja zavisi od sastava porodice. Za ostvarivanje prava na porodiljsku naknadu, periodi osiguranja za bolest i materinstvo stečeni u obje zemlje se sabiraju — isti princip kao i kod penzije (član 11). U Srbiji pravo na naknadu zarade za vrijeme porodiljskog odsustva imaju zaposleni kod pravnih i fizičkih lica (član 12 Zakona o finansijskoj podršci porodici sa decom); iznos se računa iz prosjeka doprinosa za prethodnih 18 mjeseci, podijeljenih sa 18, sa plafonom od tri prosječne mjesečne zarade (članovi 13–14).
Dječiji dodatak i porodiljska naknada su sporazumom uređeni različito, i miješanje ta dva — česta greška. Porodiljska naknada je vezana za činjenicu osiguranja: radite i osigurani ste — dobijate po pravilima zemlje osiguranja, periodi iz obje zemlje se sabiraju. Dječiji dodatak je vezan za prebivalište djeteta: prijavljeni ste u zemlji — dobijate po pravilima baš te zemlje, bez sabiranja ili izbora. Porodica koja se preselila u Crnu Goru može se istovremeno suočiti sa obje situacije na različit način: porodiljsku naknadu roditelj, osiguran u Srbiji u trenutku porodiljskog odsustva, dobiće po srpskim pravilima čak i dok je u Crnoj Gori, dok se pravo na dječiji dodatak već određuje crnogorskim prebivalištem djeteta.
Kroz Zen Gardens u Baru redovno se sele porodice sa djecom iz Srbije, a pitanje dječijeg dodatka i porodiljske naknade jedno je od onih koje se postavlja u fazi praktične pripreme za preseljenje, a ne u fazi kupovine stana. Mi razlažemo tekst sporazuma, a ne prepričavanja «po pravilu», i direktno ukazujemo gdje norme zahtijevaju posebnu provjeru na licu mjesta — tako smo pristupali i člancima o penziji, zdravstvenom osiguranju i naknadi za nezaposlenost.
Ako planirate porodiljsko odsustvo tokom ili ubrzo nakon preseljenja — unaprijed provjerite u svojoj organizaciji socijalnog osiguranja koja zemlja će se smatrati nadležnim nosiocem u trenutku nastanka slučaja, i sačuvajte potvrde o periodima osiguranja iz obje zemlje. Ako se selite sa djetetom i prijavljujete njegovo prebivalište u Crnoj Gori — ne računajte na automatski nastavak srpskog dječijeg dodatka i unaprijed provjerite u centru za socijalni rad po mjestu prebivališta da li porodica potpada pod neku od kategorija crnogorskog zakona. Ako se dio radnog staža, vezanog za osiguranje za bolest i materinstvo, odnosi na obje zemlje — zatražite potvrdu perioda unaprijed, a ne u trenutku obraćanja za naknadu.
Izvori
1. «Sporazum o socijalnom osiguranju između Republike Srbije i Republike Crne Gore», potpisan 17.12.2006, na snazi od 01.01.2008 — član 29 (dečiji dodatak, isključivost zemlje prebivališta djeteta).
2. To isto — član 13 (novčana davanja za materinstvo, nadležni nosilac, obaveza uzimanja u obzir članova porodice u drugoj zemlji) i član 11 (sabiranje perioda osiguranja za bolest i materinstvo).
3. «Zakon o finansijskoj podršci porodici sa decom» (Srbija), Sl. glasnik RS 113/17 i 50/18 — član 26 (uslovi državljanstva/prebivališta), član 30 i 32 (imovinski cenzus), član 33 (iznos po redu rođenja djeteta, dodaci).
4. To isto — član 12 (pravo na naknadu zarade za vrijeme porodiljskog odsustva za zaposlene), članovi 13–14 (obračun iznosa, prosjek doprinosa za 18 mjeseci, plafon tri prosječne zarade).
5. «Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti» (Crna Gora) — član 5 (državljanstvo/prebivalište), član 42 (kategorije korisnika dječjeg dodatka), član 73 (nadležnost centra za socijalni rad), član 84 (početak isplate od narednog mjeseca po podnošenju zahtjeva).